U toku je javna rasprava o nacrtu Strategije razvoja obrazovanja u Republici Srbiji do 2020+. Dve javne rasprave već su održane u Vranju i Zaječaru, a planirane su još dve: 10. aprila u Užicu, u amfiteatru Učiteljskog fakulteta (Trg Svetog Save 36) u 12 časova i 18. aprila u Subotici u Gradskoj kući (Trg Slobode 1) u 12. časova.
Svi zainteresovani mogu svoje sugestije i komentare da pošalju i elektronskim putem, na adresu strategija@mpn.gov.rs
Tekst nacrta Strategije možete preuzeti ovde
Navodimo ključna strateška opredeljenja:
Za povećanje kvaliteta sistema obrazovanja u celini, utvrđena su sledeća strateška opredeljenja:
- Kvalitet je primarni razvojni cilj na svakom nivou obrazovanja – od predškolskog obrazovanja i vaspitanja do doktorskih studija odnosno obrazovanja odraslih. Ni jedan drugi cilj ne sme biti ostvarivan na račun kvaliteta.
- Polazeći od nalaza istraživanja obrazovanja u svetu, prema kojima je kvalitet nastavnika ključni faktor kvaliteta obrazovanja, definisana je posebna strategija obrazovanja nastavnika – pored stručnog, pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje, zatim razvoja nastavničke karijere – od uvođenja u posao nastavnika, preko dobijanja, obnavljanja i gubljenja licence, sistema ocenjivanja, praćenja, usavršavanja, sve do nagrađivanja, profesionalizacije i osiguranja ugleda nastavničke profesije.
- Akreditacija i provera kvaliteta doslovce svih obrazovnih institucija i programa obavljaće se redovno, objektivno i transparentno. Razvijaće se i primenjivati odgovarajući standardi i sistemi unutrašnjeg osiguranja kvaliteta. Kultura kvaliteta obrazovnih ustanova razvijaće se, administrativnim, tržišnim i drugim raspoloživim mehanizmima.
- Povećanje javnog finansiranja obrazovanja sa tekućih 4,5% na 6,0% BDP do 2020. godine usmeravaće se, prvenstveno na obezbeđivanje i poboljšanje resursa i uslova koji vode ka povećanju kvaliteta obrazovanja. Sasvim izvesni negativni populacioni trendovi omogućiće, zajedno sa promenom strukture sistema obrazovanja, fokusiranje na kvalitet obrazovanja. U te svrhe će se sprovesti niz potrebnih mera na poboljšanju rukovođenja (menadžmenta), administracije, informacionog sistema i obrazovne statistike.
Za povećanje obuhvata i efikasnosti završavanja školovanja utvrđena su strateška opredeljenja koja treba da se imaju ostvare do 2020. godine, od kojih se ovde navode sledeća:
- Za decu od 6 meseci do tri godine povećan pristup diversifikovanim programima i uslugama i obezbeđen obuhvat dece ovog uzrasta u iznosu od 30%. Za svu decu od 4 do 5,5 godina obezbeđeno da besplatno koriste skraćene (poludnevne) kvalitetne vaspitno-obrazovne programe u toku jedne školske godine. Za decu od 5,5 do 6,5 godina potpuni obuhvat kroz celodnevne i poludnevne oblike pripremnog predškolskog programa.
- Sva deca zakonom predviđenog školskog uzrasta (minimalno 98% kohorte), bez obzira na socijalne, ekonomske, zdravstvene, regionalne, nacionalne, jezičke, etničke, verske i druge karakteristike, obuhvaćena su kvalitetnim osnovnim obrazovanjem i vaspitanjem iz kojeg osipanje nije veće od 5% (osnovnu školu završava 93% kohorte).
- Minimalno 95% onih koji su završili osnovnu školu (88% kohorte) upisuje neku od srednjih škola. Srednje četvorogodišnje škole upisuje 78% kohorte – jedna polovina četvorogodišnje srednje stručne a druga polovina gimnazije.
- Četvorogodišnje srednje stručne škole završava minimalno 95% upisanih (37% kohorte); takođe i gimnazije završava minimalno 95% upisanih (37% kohorte).
- Strategija sugeriše da se, čim pre, obave sve potrebne analize radi utvrđivanja mogućnosti da se od 2020. godine učini obaveznim (a) upis u srednje obrazovanje nakon završene osnovne škole i (b) ostanak u srednjem obrazovanju – za slučaj da nije završeno – do sticanja punoletstva.
- Upisuje se u visoko obrazovanje: najmanje 40% onih koji su završili četvorogodišnje srednje stručne škole (15% kohorte) i 95% onih koji su završili gimnazije (35% kohorte). Ukupno upisuje institucije visokog obrazovanja najmanje 50% kohorte; prema procenama, najverovatnije 55% kohorte.
- Pod pretpostavkom da 70% upisanih završi visoko obrazovanje (strukovne ili osnovne akademske studije), u roku ili s jednom godinom kašnjenja, učešće visokoobrazovanih u ovoj kohorti iznosilo bi najverovatnije 38,5%.
- Oko 50% studenata koje završe osnovne akademske studije nastavlja školovanje na master akademskim studijama. Najmanje 10% studenta koji završe master akademske studije nastavlja studiranje na doktorskim studijama.
- Minimalno 60% studenata doktorskih studija završava studije u vremenu njihovog trajanja tako da godišnje najmanje 200 doktoranata na milion stanovnika završi studije u predviđenom roku. Najmanje 10% studijskih programa doktorskih studija zajednički su s inostranim univerzitetima.
- Najmanje 7% odraslih u Republici Srbiji obuhvaćeno nekim od je programa obrazovanja odraslih.



učnik za zaposlene u vrtićima i školama: primena i unapređenje inkluzivnog obrazovanja u Srbiji nastao je u okviru projekta „Jačanje kapaciteta lokalnih samouprava i obrazovnih institucija za primenu zakona i praktičnih politika inkluzivnog obrazovanja u lokalnim zajednicama u Srbiji“, koji je Udruženje studenata sa hendikepom (USH), u partnerstvu sa Inicijativom za inkluziju VelikiMali i Inicijativom za prava osoba sa mentalnim invaliditetom Srbije – MDRI-S, i uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, sprovelo u periodu decembar 2010 – decembar 2012. 